Unatoč činjenici da se blijed ten pokušava već godinama vratiti u modu, milijuni žena, ali i muškaraca preferiraju brončano. Jer brončan ten nas, kako reklama kaže, čini «mršavijima, sretnijima i zadovoljnijima svojim izgledom».
I dok zdravstveni djelatnici upozoravaju na oprez njihov glas se konstantno ignorira radi vizualnog dojma koji se postiže tamnijom puti, te mnogi tvrde kako solarij i "nije toliko štetan".
Općenito sa zdravstvenog stajališta solariji nemaju svojih dobrih strana. Loša strana je to što je zračenje u solarijima opasnije nego zračenje sunca u podne, pa iako proizvođači tvrde kako moderni solariji sadrže zaštitu, dokazano je da su odgovorni za prerano starenje i povećan rizik razvoja raka kože.
Općenito sa zdravstvenog stajališta solariji nemaju svojih dobrih strana. Loša strana je to što je zračenje u solarijima opasnije nego zračenje sunca u podne, pa iako proizvođači tvrde kako moderni solariji sadrže zaštitu, dokazano je da su odgovorni za prerano starenje i povećan rizik razvoja raka kože.
Štetnost solarija
Većina osoba koje koriste solarije imaju značajno povećan rizik obolijevanja od raka kože, kažu znanstvenici.
Istraživanje u koje je bilo uključeno 4.000 osoba pokazalo je kako osobe koje pođu s korištenjem solarija prije 35. godine povećavaju rizike malignih melanoma za 75%.
Postoji uobičajena, ali pogrešna pretpostavka kako je sunčanje u solariju zdrav način da dođete do tamnijeg tena, međutim intenzitet nekih UV zraka u solariju može biti ponekad i do 15 puta veći od podnevnog sunca, a i sami znate koliko je podnevno sunce opasno.
Ponavljanje izlaganja takvim UV zračenjima oštećuje DNA stanica, što povećava rizike razvoja raka kože.
Maligni melanom trenutno je najučestaliji rak u osoba između 15 i 35 godina, a često je fatalan.
Samo u Velikoj Britaniji godišnje se dijagnosticira više od 9.000 puta, a više od 1.800 osoba svake godine umire zbog ove opake bolesti.
Samo u Velikoj Britaniji godišnje se dijagnosticira više od 9.000 puta, a više od 1.800 osoba svake godine umire zbog ove opake bolesti.
Rebecca Russell voditeljica kampanje za istraživanje raka u Velikoj Britaniji kaže: „Štetu koju UV zrake čine ne možete vidjeti odmah. Ona se nakuplja tijekom vremena, ali svaki put kada koristite solarij škodite vašoj koži i povećavate šanse razvoja tumora“. (Izvor: BBC, Sunbed use 'puts lives at risk')
Tko ne smije koristiti solarij
Ukoliko ipak insistirate na solariju važno je da znate kako nisu svi pogodni za sunčanje u solariju. Osobe sa svijetlom puti moraju biti mnogo pažljivije od onih tamnije puti, a vrijeme koje provodite u solariju morate pažljivo prilagođavati.
Solarij nikako ne biste smjeli koristiti:
- Ako ste mlađi od 16
- Imate osjetljivu ili vrlo svijetlu kožu
- Lako izgorite na suncu
- Imate mnogo madeža na koži
- Imali ste rak kože u prošlosti
- Netko u vašoj obitelji imao je rak kože
- Koristite lijekove koji povećavaju osjetljivost na UV zrake.
- Imate osjetljivu ili vrlo svijetlu kožu
- Lako izgorite na suncu
- Imate mnogo madeža na koži
- Imali ste rak kože u prošlosti
- Netko u vašoj obitelji imao je rak kože
- Koristite lijekove koji povećavaju osjetljivost na UV zrake.
Pravila korištenja solarija
Ukoliko odlučite ignorirati rizike i ipak posjećujete solarije ovo su pravila kojih se trebate pridržavati:
- Prije odlaska u solarij napravite piling kako biste odstranili mrtve stranice kože i svu nečistoću.
- Skinite svu šminku.
- Uz pomoć stručne osobe procijeniti svoj tip kože i potrebno vrijeme ostajanja u solariju. Osim o stanju vaše kože duljina ostanka u solariju ovisi o kvaliteti solarija.
- Provjerite čistoću solarija.
- Stavite naočale namijenjene sunčanju u solariju.
- Postane li vam pretjerano vruće, osjetite li slabost, svrbež ili peckanje u nekim dijelovima tijela prekinite sunčanje.
- Tridesetak minuta nakon sunčanja u solariju se otuširajte i nanesite hidratantnu kremu.
- Nakon sunčanja u solariju ne izlažite se toga dana prirodnom suncu.
- Nadoknadite gubitak tekućine vodom ili drugim osvježavajućim napitkom.
- Skinite svu šminku.
- Uz pomoć stručne osobe procijeniti svoj tip kože i potrebno vrijeme ostajanja u solariju. Osim o stanju vaše kože duljina ostanka u solariju ovisi o kvaliteti solarija.
- Provjerite čistoću solarija.
- Stavite naočale namijenjene sunčanju u solariju.
- Postane li vam pretjerano vruće, osjetite li slabost, svrbež ili peckanje u nekim dijelovima tijela prekinite sunčanje.
- Tridesetak minuta nakon sunčanja u solariju se otuširajte i nanesite hidratantnu kremu.
- Nakon sunčanja u solariju ne izlažite se toga dana prirodnom suncu.
- Nadoknadite gubitak tekućine vodom ili drugim osvježavajućim napitkom.
Načini do preplanulog tena
- DOBRE I LOŠE STRANE -
SUNČANJE BEZ ZAŠTITNOG FAKTORA
Toplina i sunčeva svjetlost stimuliraju cirkulaciju, proizvodnju vitamina D, koji je nužan za imunitet, zdravlje kostiju i zubi, te poboljšava raspoloženje.
Stručnjaci kažu kako je sunčanje bez zaštite, pet do petnaest minuta (izbjegavajte podnevno sunce) dva do tri puta tjedno sasvim dovoljno kako bi tijelo proizvelo dovoljno vitamina D.
Stručnjaci kažu kako je sunčanje bez zaštite, pet do petnaest minuta (izbjegavajte podnevno sunce) dva do tri puta tjedno sasvim dovoljno kako bi tijelo proizvelo dovoljno vitamina D.
Stupanj sigurnosti – 1/5
SUNČANJE S KREMAMA SA ZAŠTITNIM FAKTOROM
Zaštitni faktor 2 – 5 osigurava osnovnu zaštitu
Zaštitni faktor 6 – 11 osigurava srednju zaštitu
Zaštitni faktor 12 – 19 visoka zaštita
Zaštitni faktor 20 – 30 intenzivna zaštite
Zaštitni faktor 30 + blokiraju zrake
U izvješću objavljenom 2001. Svjetska zdravstvena organizacija navela je kako se sredstva za sunčanje ne bi trebala koristiti kako bi se duže izdržalo na suncu, nego kako bi se u normalnom vremenu izlaganja dobila maksimalna zaštita, navodno zaštitni faktor štiti kožu samo od opeklina.
Stupanj sigurnosti - 3/5
SREDSTVA ZA SAMOTAMNJENJE
Stupanj sigurnosti – 5/5
SPREJEVI
Stupanj sigurnosti – 4/5
TABLETE ZA TAMNJENJE
Stupanj sigurnosti - 1/5
SOLARIJI
Stupanj sigurnosti – 0/5